Ključna razlika: Geologija je znanstveno proučavanje čvrste Zemlje, iako se ona može odnositi i na bilo koje drugo nebesko tijelo, na stijene koje je sastavljeno i na procese kojima se razvijaju. To uključuje proučavanje i čvrstih i tekućih oblika koji postoje na planeti. Sastav planeta, zajedno s njegovom kore i fizičkim komponentama, dio je geologije. Ekologija je proučavanje živih organizama i njihov odnos s drugim organizmima i njihovim staništima. On nastoji odgovoriti na pitanja kao što su sastav, distribucija, količina (biomasa), broj i mijenjanje stanja organizama unutar i između ekosustava.
Geologija i ekologija su obje vrste studija koje se odnose na planetu, iako se razlikuju po poljima. Geologija je proučavanje zemljine površine, dok je ekologija proučavanje organizama koji nastanjuju zemlju. Može se reći da je geologija proučavanje stijena, dok je ekologija proučavanje živih organizama. Pogledajmo detaljno oba termina.
Geologija je znanstveno proučavanje čvrste Zemlje, iako se ona može odnositi i na bilo koje drugo nebesko tijelo, na stijene koje je sastavljeno i na procese kojima se razvijaju. To uključuje proučavanje i čvrstih i tekućih oblika koji postoje na planeti. Sastav planeta, zajedno s njegovom kore i fizičkim komponentama, dio je geologije. Geolozi, ljudi koji proučavaju geologiju Zemlje, zainteresirani su za razumijevanje fizičkih svojstava zemlje, kao što su minerali koji čine zemlju, i kako je Zemlja nastala.
Geologija daje uvid u povijest Zemlje, a također pomaže shvatiti koliko je stara Zemlja zapravo. Ona pruža dokaze za tektoniku ploča, evolucijsku povijest života i prošle klime. Geologija je također važna za istraživanje minerala i ugljikovodika te za procjenu vodnih resursa, razumijevanje i predviđanje prirodnih opasnosti, pomoć u rješavanju ekoloških problema i za razumijevanje klimatskih promjena. Geologija je usko povezana s geotehničkim inženjerstvom.
Geologija potječe iz antičke Grčke tijekom 372.-2787. Prije Krista, kada je Theophrastus pisao o Peri Lithonu (On Stones). Tijekom rimskog razdoblja, Plinije Stariji je pisao detaljne radove o mineralima i njihovim namjenama te je također ispravno istaknuo podrijetlo jantara. Kako se misterije Zemlje i njezine formacije nastavljaju, geologija je stalno u porastu kako bi riješila ove misterije. Najznačajnije otkriće moderne geologije je teorija tektonskih ploča šezdesetih godina. Teorija je pomogla u revoluciji znanosti o Zemlji. Danas je poznato da je Zemlja stara oko 4, 5 milijardi godina.
S druge strane, ekologija je proučavanje živih organizama i njihov odnos s drugim organizmima i njihovim staništima. Ekolozi, ljudi koji proučavaju ekologiju i ekosustave, zainteresirani su za razumijevanje sastava, raspodjele, količine (biomase), broja i promjenjivih stanja organizama unutar i između ekosustava. Ekologija je interdisciplinarna grana biologije. Riječ "ekologija" skovao je njemački znanstvenik Ernst Haeckel 1866. godine. Ekosustavi se sastoje od dijelova koji su dinamički međusobno povezani, uključujući organizme, zajednice koje čine i neživih komponenti njihovog okoliša.
Ekologija daje uvid svim organizmima koji nastanjuju planetu i kako djeluju i reagiraju na prirodu koja ih okružuje, uključujući i druge organizme. Ekologija je podijeljena u četiri kategorije; fiziološka ekologija, populacijska ekologija, ekologija zajednice i ekologija ekosustava. Fiziološka ekologija odnosi se na utjecaj uvjeta okoliša na određenu vrstu. Ekološka populacija bavi se populacijom različitih organizama i čimbenicima okoliša koji utječu na njihovu populaciju. Ekologija u zajednici odnosi se na određeni broj vrsta koje se nalaze na nekom području i njihove međusobne interakcije, dok se ekologija ekosustava bavi strukturom i funkcijom cjelokupne populacije biotičkih komponenti, abiotskih komponenti i njihovih interakcija.
Ekologija potječe od antičkih grčkih filozofa kao što su Hipokrat i Aristotel, koji su zaslužni za postavljanje rane ekologije. Tijekom godina ekolozi nastoje objasniti životne procese i prilagodbe živih bića, rasprostranjenost i obilje organizama, kretanje materijala i energije kroz žive zajednice i razvoj ekosustava. Teorija evolucije Charlesa Darwina kaže da je revolucionirala modernu ekologiju, koja je uvela koncepte prilagodbe i prirodne evolucije.
