Ključna razlika: DNA, kratica za Deoksiribonukleinska kiselina, je molekula koja kodira genetske upute koje se koriste za razvoj i funkcioniranje stanica u živom organizmu i mnogim virusima. Geni su molekule koje su kodirane informacijama o nasljednosti živih organizama.

Izraz 'DNA' i 'gen' su međusobno povezani i odgovorni su za staničnu funkciju u ljudskom tijelu. Međutim, oni se međusobno razlikuju na mnogo načina. Oba ova pojma često se koriste u biologiji i mikrobiologiji te se odnose na genetsku formaciju organizma. DNA i geni su ono što svaku osobu čini individualnom jer sadrži nasljedne informacije o genetičkom sastavu osobe.

DNA, skraćeno od Deoksiribonukleinske kiseline, je molekula koja kodira genetske upute koje se koriste za razvoj i funkcioniranje stanica u živom organizmu i mnogim virusima. Osim proteina i RNA, DNA je bitna makromolekula za postojanje svih živih organizama. Genetska informacija je kodirana kao slijed nukleotida kao što je guanin, adenin, timin i citozin. Glavna svrha DNA je reći svakoj stanici koje proteine ​​mora napraviti. Tip proteina koji stanica određuje određuje funkciju stanice. DNA je naslijeđena od roditelja do potomstva, zbog čega roditelji i djeca imaju slične osobine. Stanica svake osobe ima oko 46 dvolančanih DNA koja je rezultat jednog skupa kromosoma koje osoba stječe od svakog roditelja.

Molekula DNA ima oblik dvostruke spirale, koji nalikuje ljestvama koje su uvrnute u spiralni oblik. Svaka prečka ljestvice ima par nukleotida koji pohranjuju informacije. Okosnica DNA sastoji se od naizmjeničnih šećera (deoksiriboza) i fosfatnih skupina, iz kojih DNA dobiva svoje ime. Nukleotidi su vezani za šećer u posebnoj formaciji. Nukleotidi adenina (A), timina (T), citozina (C) i gvanina (G) uvijek oblikuju AT i CG parove, iako se mogu naći u bilo kojem redoslijedu na DNA. Adenin i timin se sparuju do dvije vodikove veze, dok citozin i gvanin čine tri vodikove veze. Različiti redoslijed je kako DNK može napisati 'kodove' iz 'slova' koja govori stanicama koje dužnosti treba obavljati.

Kodirane informacije se čitaju pomoću genetskog koda, koji određuje slijed aminokiselina unutar proteina. Kod se čita putem procesa transkripcije, u kojem se DNA kopira u srodnu nukleinsku kiselinu RNA. Unutar stanica, DNA je smještena u kromosome koji su podijeljeni tijekom stanične diobe. Svaka stanica ima svoj kompletan skup kromosoma. Eukarioti pohranjuju većinu svoje DNA unutar stanične jezgre i neke druge DNA u organelama. Prokarioti čuvaju svoju DNA u citoplazmi.

Geni su molekule koje su kodirane informacijama o nasljednosti živih organizama. Ime se odnosi na dijelove nekih DNK i RNA koji sadrže kodove za nasljedne informacije o organizmu. Geni su važni jer nose sve informacije potrebne za izgradnju i održavanje stanica organizma. Također je odgovoran za prijenos genetske informacije od roditelja do potomstva. Carlsonov gen: kritička povijest definira "nasljednu jedinicu koja zauzima određeni položaj (lokus) na kromosomu." Ostale definicije uključuju "jedinicu koja ima jedan ili više specifičnih učinaka na fenotip organizma;" može mutirati u različite alele; ”i“ jedinicu koja se rekombinira s drugim takvim jedinicama. ”Sve su to osobine gena. Moderne definicije razdvajaju gen u dvije kategorije: geni koji se transkribiraju u mRNA, koji se zatim prevode u polipeptidne lance i gene čiji se transkripti koriste izravno.

Kada govorimo o dobrim genima ili genima boja kose, zapravo govorimo o alelu tog gena, koji je zapravo alternativni oblik gena. Geni su oblici DNK koji nose upute za stanicu o tome koje bjelančevine će stanica proizvoditi i koja je potrebna. Pearson definira gen kao "mjesto koje se može locirati genomske sekvence, koje odgovara jedinici nasljeđivanja, koja je povezana s regulatornim regijama, transkribiranim regijama i / ili drugim regijama funkcionalnog slijeda". drugo od drugog roditelja. To je razlog zašto jedno dijete može nalikovati majci, dok bi drugo izgledalo kao otac. Geni se prenose na potomstvo tijekom prolaska kromosoma, u kojem se nalaze DNA i geni. Geni definiraju način na koji naše tijelo radi i ono što proizvodi. Stoga geni utječu na našu boju očiju, boju kose, boju kože, izgled i sl.

Geni su kodirani u DNA, koja se zatim transkribira u RNA, koja je slična DNA, ali ima monomere šećera u ribozi, umjesto deoksiriboze. RNA također sadrži uracil umjesto timina. RNA molekule su manje stabilne i često su jednolančane. Geni su sastavljeni u nizu od tri nukleotidne sekvence poznate kao kondoni. Genetski kod je vrsta korespondencije tijekom prijenosa proteina između kondona i aminokiselina. Genetski kod je gotovo isti za sve žive organizme. Ljudski genom se sastoji od preko 20.000 gena.

DNA i geni igraju veliku ulogu u funkcioniranju stanica u tijelu osobe i svaka diferencijacija je poznata kao mutacija stanica ili mutacija gena, što rezultira nekim promjenama koje nisu uobičajene kod ljudi. Ova mutacija ima važnu ulogu u evoluciji ili može uzrokovati da cijela vrsta umre. Opstanak mutacije ovisi o interakciji osobe s okolinom.