Ključna razlika: botanika i zoologija su ogromne biološke grane. Botanika se u potpunosti bavi proučavanjem biljaka, dok se zoologija bavi proučavanjem životinja.
Biologija je ogromno polje koje se bavi mnogim vrstama živih organizama. To je prirodna znanost koja obuhvaća cjelokupno proučavanje živih organizama. Biološka studija uključuje strukturalnu, funkcionalnu, razvojnu evoluciju, distribuciju i njihove taksonomije. Suvremena biologija je ogromno i eklektičko polje, sastavljeno od mnogih grana i poddisciplina. Među njima, botanika i zoologija su glavne discipline. Botanika se u potpunosti bavi studijama biljaka, dok se zoologija bavi proučavanjem životinja.
Botanika ili biljna biologija također poznata kao biljna znanost je znanstveno proučavanje biljnog svijeta. To je jedna od vitalnih grana biologije, koja se bavi proučavanjem i istraživanjima vezanim za biljni svijet. Izraz 'botanika' dolazi od starogrčke riječi 'botane' što znači pašnjak, trava ili stočna hrana; riječ je dalje izvedena iz "boskein", što znači "hraniti" ili "pasti". Botanika uz proučavanje biljaka uključivala je i istraživanje gljiva i algi; stoga su te tri velike skupine organizama uključene u Međunarodni botanički kongres. Danas su botaničari pronašli i proveli svoja istraživanja na 400.000 vrsta živih organizama od kojih je oko 260.000 vrsta vaskularnih biljaka i oko 248.000 cvjetnica.
Botanika je nastala iz prapovijesti, kada je bila poznata kao herbalizam. Nekada su postojali srednjovjekovni fizički vrtovi koji su često bili pričvršćeni za samostane. Ovi vrtovi su uključivali korisne ljekovite biljke i bilje. Danas je moderna botanička grana postala široka i uključuje multidisciplinarni subjekt s inputima iz većine drugih područja znanosti i tehnologije. Botanička istraživanja imaju različite primjene u osiguravanju osnovnih namirnica i tekstila, u suvremenoj hortikulturi, poljoprivredi i šumarstvu, razmnožavanju biljaka, uzgoju i genetskoj modifikaciji, u sintezi kemikalija i sirovina za izgradnju i proizvodnju energije, u upravljanju okolišem i održavanju bioraznolikosti.
Zoologija ili životinjska biologija bavi se proučavanjem životinjskog svijeta. Poput botanike, čak je i zoologija jedna od vitalnih grana biologije koja nadalje ima svoje podružnice. Izraz 'zoologija' izveden je iz starogrčkoga 'z'on' što znači životinjsko i 'logos' značenje znanja ili studija. Zoološke studije bave se strukturom, embriologijom, evolucijom, klasifikacijom, navikama i raspodjelom svih životinja, i živih i izumrlih.
Od antičkog do modernog doba zoologija u potpunosti prati proučavanje životinjskog carstva i njegove znanosti. Zoološke znanosti proizašle su iz prirodne povijesti koje seže do djela Aristotela i Galena u starom grčko-rimskom svijetu. Taj se rad dalje razvijao tijekom srednjeg vijeka. Nakon srednjovjekovnog razvoja izumio se mikroskopija, što je omogućilo proučavanje mikroorganizama. Zoološka istraživanja i istraživanja uključuju anatomiju, fiziologiju, histologiju, embriologiju, teratologiju i etološke koncepte i prakse. Danas su se zoološka istraživanja pokazala kao vrlo korisna za ljude i njihov razvoj.
Botanika i zoologija su ogromne znanosti unutar sebe. To su dvije različite, ali međusobno povezane grane koje spadaju pod biologiju. Ove grane su dalje podijeljene na razne druge grane; stoga zaključuje da su to opsežna istraživanja i istraživanja u velikim konceptima.
Usporedba između botanike i zoologije:
Botanika | zoologija | |
Oni su | Proučavanje biljaka | Proučavanje životinja |
Osoba koja studira zove se kao | botaničar ili biljni znanstvenik | zoolozi ili životinjski znanstvenici |
Glavne osobe | Otac Botany-Theophrastusa | Otac zoologije - Aristotel |
Nomenklatura | Međunarodni kodeks o nomenklaturi za alge, gljive i biljke (ICN), zamijenjen Međunarodnim kodeksom botaničke nomenklature (ICBN). | Međunarodni kodeks zoološke nomenklature (ICZN ili ICZN kod). |
Istraživanja i studije uključuju | Bavi se proučavanjem strukture biljaka, rasta i diferencijacije, reprodukcije, biokemije i primarnog metabolizma, kemijskih proizvoda, razvoja, bolesti, evolucijskih odnosa, sustavne i biljne taksonomije. | Opsežna istraživanja odnose se na strukturu životinja, formaciju, fiziološki, evolucijski i sustavni te etologiju. |
Razne grane | Neke osnovne teme :
Neke primijenjene teme:
Neke organizacijske teme:
|
|