Ključna razlika: Sociologija je proučavanje ljudskog društvenog ponašanja. Studija se usredotočuje na razumijevanje različitih društvenih aktivnosti, funkcija, struktura i uloga ljudskog društva. Psihologija je proučavanje ljudskog uma i kako on funkcionira. Psihologija je raznovrsna disciplina koja se odnosi na razumijevanje funkcije mozga kao i primjenu znanja kako bi se ljudima, organizacijama i zajednicama pomoglo da bolje funkcioniraju.

Sociologija i psihologija su dvije različite vrste studija koje se odnose na ljude. Sociologija je proučavanje grupnog ponašanja i načina na koji društvo funkcionira, dok je psihologija proučavanje ljudskog uma i misli. Ove dvije studije koriste se za razumijevanje kako ljudski mozak funkcionira, kako rade određene stvari, međusobno djeluju i mnogo drugih stvari. Koristeći ove dvije studije; istraživači i znanstvenici mogu otkriti mnoge stvari o ljudima. Sociologija je korištena da bi se razumjelo koliko je starih kultura funkcioniralo.

The American Heritage Dictionary definira Sociologiju kao, "Proučavanje ljudskog društvenog ponašanja, posebno proučavanje porijekla, organizacije, institucija i razvoja ljudskog društva." Studija se fokusira na razumijevanje različitih društvenih aktivnosti, funkcija, struktura i uloga ljudskog društva. Sociolozi koriste različite metode kao što su empirijsko istraživanje, kritička analiza, intervjui, ankete itd. Kako bi razumjeli ljudsko društvo. Studija se bavi različitim temama kao što su društvena klasa, kultura, sekularizacija, pravo, rasa i etnička pripadnost, društvena stratifikacija, spol i seksualnost, društvena mobilnost, religija i devijantnost. Svrha takvih nalaza je razumjeti različite kulture i vidjeti trend između prošlosti, sadašnjosti i predvidjeti buduće trendove u društvima. Sociologija se može datirati u Platona, ali se vjeruje da postoji i prije toga.

Psihologija je proučavanje ljudskog uma i kako on funkcionira. Američka psihološka udruga definira psihologiju kao raznoliku disciplinu koja se odnosi na razumijevanje funkcije mozga kao i primjenu znanja kako bi se ljudima, organizacijama i zajednicama pomoglo da bolje funkcioniraju. Psihologija se bavi pojedinačnim bićima i kako se ponašaju i komuniciraju sa svojim vršnjacima i okolinom. Ovaj se predmet može koristiti i za promjenu određenih navika u ponašanju ljudi koji pate od psihičkih poremećaja. Psiholozi se fokusiraju na različite aktivnosti kao što su percepcija, spoznaja, pažnja, emocije, fenomenologija, motivacija, funkcioniranje mozga, osobnost, ponašanje i međuljudski odnosi. Oni se također bave podsvijesti i nesvjesnim umom. Glavna svrha psihologa je odrediti kako čovjek reagira na određenu situaciju i zašto osoba reagira onako kako on to čini. To je važna studija koja omogućuje mnogim ljudima da shvate zašto mogu djelovati na određeni način i kako to mogu riješiti. Psihologija se može datirati u drevne civilizacije.

Ove dvije studije mogu se činiti sličnima jer se bave ljudima i njihovim ponašanjem; međutim, među njima ima mnogo razlika. Dok psihologija zahtijeva proučavanje jedne osobe u maloj skupini; sociologija se bavi proučavanjem velikih skupina. Psihologija se fokusira na to kako je čovjek ožičen i kako on / ona reagira na određene situacije. Također može pomoći u određivanju trebaju li im medicinska pomoć kao što su lijekovi, terapija itd. Sociologija se bavi načinom na koji društva postoje i kako međusobno djeluju. Ove dvije su važne studije koje nam pomažu razumjeti sebe kao i našu okolinu.

	Sociologija	Psihologija
definicija	Sociologija je proučavanje grupnog ponašanja unutar društva.	Psihologija je proučavanje ponašanja i funkcija ljudskog uma.
Povijest	Sociologija se može datirati u Platona, ali se vjeruje da postoji prije toga.	Psihologija potječe iz drevnih civilizacija Egipta, Grčke, Kine, Indije i Perzije.
Etimologija	Izvedena iz francuske riječi 'sociologie'. Pojam je preuzet iz kombinacije latinske riječi 'socius' što znači 'suradnik' ili 'pratilac' i 'logy' što znači 'proučavati'.	Riječ 'psihologija' doslovno znači 'proučavanje duše'. Pojam je kombiniran korištenjem starogrčkog "ψυχή" ("psukhē", "soul") + -logia ("proučavanje").
Fokusiran na	Ponašanje grupa, međuljudski odnosi, pregovarački sukob, utjecaj društvenih sustava, odgovor na određene društvene sustave. Socijalna stratifikacija, društvena klasa, kultura, rasa i etnička pripadnost, spol i seksualnost, društvena mobilnost, religija, sekularizacija, pravo i devijantnost	Emocije, učenje, razumijevanje, sposobnost procesuiranja stvari, kako funkcionira mozak pojedinca. Percepcija, spoznaja, pažnja, emocije, fenomenologija, motivacija, funkcioniranje mozga, osobnost, ponašanje i međuljudski odnosi.
Svrha	Razumjeti kako se zajednica ponaša kao cjelina. Također pomaže u razumijevanju kulturnih razlika.	Sposobnost razumijevanja kako ljudski um djeluje. Što misle, što pokreće određene misli, itd.
Praktičar	Sociolog	Psiholog
Broj sudionika	Velike skupine ljudi, kao što su zajednice.	Pojedinačne ili male skupine ljudi.
koristi	Razumjeti kako društvo funkcionira i kako se svako društvo razlikuje. Uvid u različite društvene kulture.	Razumjeti kako mozak funkcionira. Također se koristi za liječenje mnogih poremećaja povezanih s mozgom.